Balkan

U koncentracionom logoru u Batkoviću bili su logoraši iz skoro cijele Bosne i Hercegovine

Sa područja Janje i Bijeljine u periodu od 1992. do 1996. godine preko 700 civila bošnjačke nacionalnosti zarobljeno je i odvedeno u selo Batković, gdje se nalazio zloglasni logor

Alma Arnautovic  | 21.11.2017 - Update : 21.11.2017
U koncentracionom logoru u Batkoviću bili su logoraši iz skoro cijele Bosne i Hercegovine Foto: Arhiv Anadolu Agency

Janja

JANJA (AA) – Sa područja Janje i Bijeljine u periodu od 1992. do 1996. godine preko 700 civila bošnjačke nacionalnosti zarobljeno je i odvedeno u selo Batković, gdje se nalazio zloglasni logor u kojem su ljudi mučeni, maltretirani, izgladnjivani, psihički maltretirani i ponižavani na različite načine, zbog čega su mnogi molili mučitelje da ih ubiju.

Logor je formiran 1. aprila 1992. godine, a prve grupe logoraša dovedene su iz Vlasenice. Narednih godina u Batkoviću kod Bijeljine bilo je zarobljenika iz Brčkog, Zvornika, Doboja, Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa, Kozarca, Čelića i drugih mjesta. Oko 3.000 ljudi prošlo je torture u ovom logoru, a posljednji zarobljenici bili su Bošnjaci uhvaćeni nakon pada Srebrenice. Logor je zatvoren početkom 1996. godine.

Ratko Mladić, bivši general Vojske Republike Srpske pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu čeka izricanje nepravosnažne presude. Optužen je za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, genocid u šest opština i Srebrenici, opsadu Sarajeva, uzimanje međunarodnih vojnika za taoce, kao i za formiranje koncentracionih logora u Bosni i Hercegovini.

Mehmed Đezić, predsjednik Udruženja logoraša Bijeljina-Janja rodio se i sa porodicom živi u Janji. Od početka agresije i rata pa do 1994. godine stanovao je u svojoj kući, u koju su se 1993. uselile izbjeglice iz Tuzle.

U avgustu 1994., prisjeća se naš sagovornik, počela su masovna odvođenja Bošnjaka iz njihovih domova u Janji. Ljudi su, navodi, bili uspaničeni, niko nije znao šta da radi, a komšije srpske nacionalnosti organizirale su ”agenciju” za navodno prevoženje Bošnjaka do Tuzle. Karta je koštala 200 njemačkih maraka po osobi, ali mnogi od onih koji su platili nisu ni prevezeni do teritorije pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine, nego su izvođeni iz kamiona, pljačkani i odvođeni u zarobljeništvo.

Đezić je iz jednog takvog kamiona izveden s drugim komšijama i prijateljima u mjestu Brijest. Tu je odvojen od supruge, djece, oca, majke i sestre nakon što im je uzeto 1.800 maraka, zlato i sve što je bilo upotrebljivo. Oduzeti su im i zapaljeni dokumenti, diplome, radničke knjižice i rodni listovi.


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın