Politika

Kosovo uoči prijevremenih parlamentarnih izbora: Usponi i padovi velike koalicije PDK-LDK

Do raspada koalicije između Demokratske partije Kosova (PDK) i Demokratskog saveza Kosova (LDK), došlo je zbog nemogućnosti da se u Skupštini Kosova ratifikuje sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom

Zulfija Jakupi  | 28.05.2017 - Update : 28.05.2017
Kosovo uoči prijevremenih parlamentarnih izbora: Usponi i padovi velike koalicije PDK-LDK Fotoreporter: Dursun Aydemir - Anadolu Agency

Priština

PRIŠTINA (AA) - Građani Kosova 11. juna biraju novu vlast na prevremenim parlamentarnim izborima, nakon što je u u kosovskoj Skupštini izglasano nepoverenje dosadašnjoj Vladi, premijera i lidera Demokratskog saveza Kosova (LDK), Ise Mustafe.

Opozicija je inicirala rušenje Vlade, ali Vlada je pala glasovim poslanika Demokratske partije Kosova (PDK), koja je bila deo vladajuće koalicije. Time je PDK prekršio koaliconi sporazum sa LDK-om, kojim je predviđeno da nijedna od te dve partija neće podržati opoziciju u rušenju Vlade.

Do raspada koalicije između Demokratske partije Kosova (PDK) i Demokratskog saveza Kosova (LDK), došlo je zbog nemogućnosti da se u Skupštini Kosova ratifikuje sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, kao i zbog opšte nefunkcionalnosti Skupštine, jer je bilo dosta “neposlušnih” poslanika iz obe vladajuće partije.

Kosovska javnost veruje da je PDK izneverio svog kaolicinog partnera zbog toga što su porasli apetiti za mesto premijera Kadri Veseliju, koji je nakon izbora Thacija za predsednika zemlje, došao na čelo PDK-a.
Koalicionim sporazumom između dve najveće partije kosovskih Albanaca, početkom decembra 2014. godine, lider LDK-a Isa Mustafa postao je premijer, dok je tadašnji lider PDK-a Hashim Thaci izabran za predsednika Kosova 2016, kada je istekao mandat predsednici Atifeti Jahjagi.

Funkcija predsednika Skupštine Kosova pripala je Kadri Veseliju, koji je tada bio zamenik predsednika PDK-a.

Dobri poznavaoci prilika na Kosovu velikoj koalicija između PDK-a i LDK-a, nisu ni davali mnogo šansi da će izdržati pun četvorogodišni mandat, imajucći u vidu da je to bio sporazumom do tada najvećih političkih rivala u zemlji. I zaista, koalicija se raspala nakon dve i po godine.

Demokratska partija Kosova je na parlamentarnim izborima juna 2014. godine osvojila najviše glasova, ali ne i dovoljno za samostalno formiranje Vlade. Opozicione partije Demokratski savez Kosova, Pokret “Samoopredeljenje”, Alijansa za budućnost Kosova i Inicijativa za Kosovo, sklopile su postizbornu koaliciju VLAN i imale su, matematički gledano, parlamentarnu većinu.

Ispostavilo se da brojke nisu bile dovoljne. Ustavni sud donosi odluku da partija, u ovom slučaju PDK, koja je osvojila najviše glasova dobije mesto predsednika skupštine. Ta odluka suda, kao i veliki pritisak međunarodne zajednice koja je smatrala da je za Kosovo najbolja velika koalicija, za posledicu je imala da se nakon pet meseci raspadne opoziciona koalicija VLAN, te se sklopi koalicioni sporazum između PDK-a i LDK-a.

Odlazak LDK-a iz VLAN-a u “zagrljaj” PDK-u, iako se cela predizborna kampanja te partije zasnivala na kritici do tada vladajuće Demokratske partije Kosova, izazvala je veliko nezadovoljstvo ostalih članica VLAN-a, koje su potom na sve načine “zagorčavale život” Mustafi, kao premijeru i vladajućoj koaliciji, koju su nazivale 'neprincipijelnom koalicijom'.

- Opozija blokira rad Mustafine Vlade-

Samo mesec dana od izbora Ise Mustafe za premijera, opozicija je krenula sa organizacijom protesta, nereda i blokadom institucija. Opozicija je na nasilnim protestima tokom januara 2015. uputila zahtev Vladi da se Kombinat “Trepča” proglasi javnim preduzećem, te da se smeni srpski ministar Aleksandar Jablanović, koji je Albance u Đakovici nazavao “divljacima”, jer su sprečili raseljene Srbe da posete crkvu u tom gradu.

Premijer Mustafa, početkom februara smenjuje Jablanovića, čime dolazi do privremenog smirivanja situacije.
U avgustu iste godine Vlada Kosova potpisuje sa Vladom Srbije sporazum o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom (ZSO) na Kosovu, a sa Vladom Crne Gore sporazum o demarkaciji granice između dve susedne zemlje.

Opozicione partije su tvrdile da dogovorena Zajednica nije u skladu sa Ustavom Kosova, te su zatražile da Ustavni sud oceni ustavnost sporazuma. Ustavni sud donosi odluku da sporazum u 23 tačke nije u skladu sa Ustavom. Od donošenja odluke Ustavnog suda prošlo je godinu i po dana, a zajednica srpskih opština još uvek nije formirana.

Posebno jak otpor pružen je sporazumu o demarkaciji granice sa Crnom Gorom za koji opozicione partije, ali i pojedini poslanici vladajućih partija, tvrde da je štetan jer njime Kosovo gubi više od osam hiljada hektara zemlje. Opozicija je suzavcem u skupštinkoj sali, ali i protestima na ulici, pokušala da speči usvajanje sporazuma o zajednici srpskih opština i ratifikaciju demarkacije.

Pokret “Samoopredeljenje” Visara Ymerija, Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja i Incijativa za Kosovo Fatmira Limaj, pokreću potpisanje peticije protiv stvaranja zajednice srpskih opština i demarkacije sa Crnom Gorom, te za kratko vreme prikupljaju 205 hiljada potpisa građana.

Vlada je povukla iz skupšinske procedure demarkaciju i formirala više komisija za utvrđivanje tačnosti granične linije sa Crnom Gorom. Iako je pitanje demarkacije poslednji preostali uslov koji Kosovo treba da ispuni kako bi došlo do ukidanja viza od strane Evropske unije, opozicija je i dalje apsolutno protiv.

Politički predstavnici Srba sa Kosova zamrzavaju svoje učešće u radu Vlade i Skupštine Kosova, zbog usvajanja Zakona o Trepči, oktobra 2016. Tim zakonom Vlada Kosova postaje vlasnik 80 posto akcija tog rudarskog kombinata. Bojkot “Srpske liste” trajao je šest meseci.

U novembru 2016. u Briselu je postignut sporazum o telekomunikacijama, kojim Kosovo dobija međunarodni telefonski pozivni broj 383.

Srbi koji su većina u Severnoj Mitrovici, u sklopu revitalizacije mosta preko reke Ibar, koji deli grad na srpski i albanski deo, podižu zid visok dva metra objašnjavajući taj potez izgradnjom kaskade koja treba da fizički spreči prodor automobila iz južnog dela grada u centar Severne Mitrovice. Posle pregovaranja posredstvom Brisela, lokalni Srbi sami ruše podignut zid, a nastavljaju se radovi kako bi taj most nakon niza godina bio pušten za saobraćaj.

- 2017. godina kriza-

Početkom 2017. bivši kosovski premijer i lider Alijanse za budućnost Kosova, Ramush Haradinaj uhapšen je po poternici Srbije za ratni zločin od strane francuske policije na aerodromu u Bazelu. Haradinaja je francuski sud tek nakon četiri meseca pustio na slobodu.

Na početku 2017. dogodio se i incident sa vozom na liniji Beograd–Severna Mitrovica, oslikanim sa motivima iz srpskih manastira, koji su kosovski Albanci doživeli kao tešku provokaciju. Ulazak voza na Kosovo sprečile su kosovske vlasti, slanjem specijalnih jedinica ROSU na granični prelaz Jarinje, pa je Vlada Srbije odlučila da voz vrati u Beograd.

I taman kada su se stišale strasti oko voza, kosovski predsednik Thaci najavljuje transformaciju Bezbedonosnih snaga Kosova (BSK) u vojsku Kosova, čemu su se apsolutno protivili srpski poslanici i bez čije podrške je bilo nemoguće obezbediti ustavne promene. Pored burne reakcije Beograda, usledila je i oštra reakcija NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država koji insistiraju da se transforacija u Vojsku dogodi isključivo ustavnim promenama kako to nalaže kosovski Ustav.

Thaci polako omekšava svoju retorku i povlači svoj zahtev, a na površinu ponovo izbija problem demarkacije granice sa Crnom Gorom.

Vlada najavljuje procesuiranje demarkacije u Skupštinu, dok opozicija pokreće inicijativu za opoziv Vlade u Skupštini. Rezultat je poznat. Demarkacija nije došla na red, jer je Vlada pala.
A na prevremenim parlamentarnim izborima, 11. juna, građani Kosova, po prvi put će moći da glasaju za velike predizborne kaolicije albanskih partija.

S jedne strane je koalicija PDK-AAK-Nisma sa još deset malih partija, čiji je kandidat za premijera Ramush Haradinaj, lider AAK-a.

S druge strane je koalicija LDK-AKR (Alijansa za novo Kosovo, Behxheta Pacolija) kojoj se pridružila i nova partija “Alternativa”, Mimoze Kusari-Lila. Njihov kandidat za premijera je Avdullah Hoti iz LDK-a, dosadašnji ministar finansija.

Treća opcija je Pokret “Samoopredeljenje” koji na izbore izlazi samostalno i njihov kandidat za premijera je Albin Kurti, visoki zvaničnik i osnivač tog Pokreta.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın