Politika

Proces zbližavanja zemalja Zapadnog Balkana ne smije se pretvoriti u integracije drugog reda

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku i član Odbora za evropske poslove Sabora Republike Hrvatske Miro Kovač u intervjuu za AA govorio je o evropskim integracijama BiH, odnosima BiH Hrvatske, ali i Hrvatske i Srbije, te stanju na Zapadnom Balkanu

Almir Terzic  | 23.03.2017 - Update : 23.03.2017
Proces zbližavanja zemalja Zapadnog Balkana ne smije se pretvoriti u integracije drugog reda Fotoreporter: AA/ Mustafa Öztürk

Sarajevo

SARAJEVO (AA) - Almir Terzić

Hrvatska želi da Bosna i Hercegovina što prije dođe do statusa kandidata za Evropsku uniju, to je minimum minimuma kada je riječ o konsenzusu o pogledu na budućnost predstavnika svih triju naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku i član Odbora za evropske poslove Sabora Republike Hrvatske, te bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske.

"Bosna i Hercegovina je, napokon, prošle godine u februaru u Briselu podnijela zahtjev za članstvo u EU. Osobno sam tog dana prisustvovao proslavi tog čina u svojstvu ministra vanjskih poslova Hrvatske. Dobro je da sada taj proces kreće, da se spremaju odgovori na upitnik Europske komisije. Želimo da što prije dođe do statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu. To je minimum minimuma konsenzusa o pogledu na budućnost kada je riječ o predstavnicima svih triju naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata. Ima puno problema u samoj BiH, ekonomskih, socijalnih, uostalom kao i drugdje u svijetu, ali postoji bar na tom planu jedan konsenzus, konsenzus oko ulaska BiH u evropsku obitelj i približavanja NATO-u", naveo je Kovač.

- Posvetiti više pažnje BiH -

On je istakao da je Bosna i Hercegovina okružena Hrvatskom, kao zemljom koja jeste u EU i dvjema zemljama, Crnom Gorom i Srbijom, koje pregovaraju o članstvu tako da je logično da i BiH krene tim putem.

"Mi u Hrvatskoj, i hrvatska Vlada, i predsjednica Republike i Hrvatski sabor, učinit ćemo sve što je u našoj moći da svojim partnerima u EU govorimo da je važno posvetiti se puno više stanju u BiH i jugoistočnoj Europi, da svim tim zemljama treba pomagati na putu u EU", naveo je Kovač.

Sada je najvažnije, poručuje, da Mehanizam koordinacije funkcionira unutar same države Bosne i Hercegovine, da država kao takva što bolje funkcionira.

"Važno je da se odgovori na upitnik Europske komisije, da se sve to napravi na vrijeme, što prije, što kvalitetnije i da na temelju toga onda dođe i do pozitivnog mišljenja i nakon toga odluke o davanju statusa kandidata. Hoće li to biti krajem ove godine, hoće li to biti 2018. godine kada će biti izbori u Bosni i Hercegovini na razini države, mi to sada ne znamo. Bitno je da postoji cilj da se što kvalitetnije i što brže odgovori na upitnik Europske komisije", naveo je Kovač.

Sa Kovačem smo razgovarali i o stavovima koji preovladavaju u dijelu javnosti u BiH kako se Hrvatska svojim ponašanjem miješa u unutrašnje stvari BiH.

"Hrvatska je jedna od triju država koja je potpisala Dejtonski sporazum. Druge dvije države potpisnice su tadašnja SR Jugoslavija, čija je sljednica Srbija, i naravno, sama Bosna i Hercegovina. Te tri zemlje su se obvezale da će u cijelosti poštovati i promicati ispunjenje obveza koje su preuzeli Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, te građani Bosne i Hercegovine. Isto tako, Hrvatska ima po prirodi stvari po svome Ustavu obvezu prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske, zapravo prema dijelovima hrvatskog naroda izvan Hrvatske, pa tako i prema Hrvatima u BiH. Znači Hrvatska ima dvostruku obvezu, ona te svoje obveze poštuje i provodi u pozitivnom smislu. Usudim se reći da se smatram osobno, ali to se odnosi i na samu hrvatsku Vladu i na moje prijatelje u hrvatskoj politici, da smo zaista prijatelji BiH. Želimo da ova zemlja napreduje. Neki dan sam bio na Kosovu kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku Sabora Hrvatske i bilo mi je drago konstatirati da se Kosovo tako dobro razvija, ali ujedno mi je bilo krivo što ne vidim tu vrstu napretka u samoj BiH. Sada Kosovo, ako se ne varam, ima više kilometara autoceste nego sama BiH. To mi je drago zbog Kosova, ali sam tužan zbog BiH", naveo je Kovač.

Prema tome, naveo je Kovač, Hrvatska ima dvostruku obvezu - Dejtonski sporazum plus hrvatski Ustav kada je pitanje briga o Hrvatima u BiH.

"Hrvatska je najbolji prijatelj unutar EU kada je riječ o BiH. Kada sam bio u Stocu sa Božom Petrovom, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, poslali smo pozitivnu poruku protiv izbornog nasilja. Tako smo osudili i protuustavno održavanje referenduma u RS-u o Danu RS-a. Zauzeli smo dakle isti stav, želimo da BiH funkcionira, da država funkcionira, da se poštuju i primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH. U samom Ustavu BiH stoji da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće. Prema tome svi želimo da država bolje funkcionira i uvjeren sam, da to ne bude neka floskula, da će taj put u EU koji će biti kompleksan, mukotrpan, jer put Hrvatske je bio mukotrpan i kompleksan, da će on pomoći političarima u BiH da se dogovore o boljem funkcioniranju same države. Na neki način će evropska integracija natjerati bh. politiku, predstavnike svih triju naroda i ostalih građana da konačno se dogovore o tome država mora efikasno funkcionirati. To je minimum, minimuma konsenzusa u zemlji, a to jeste taj evropski put", stava je Kovač.


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın