Jedan od posljednjih grnčara u Velesu bori se da sačuva zanat

- Aida Cako -

Grad Veles u Sjevernoj Makedoniji, grad s bogatom tradicijom u grnčarstvu, danas ima samo tri majstora koja se bave ovim zanatom koji je nekada bio prepoznatljiva karakteristika grada, a danas se nalazi na rubu izumiranja, javlja Anadolu.

Goce Stančev (45), jedan od posljednjih grnčara u Velesu, pokušava oživjeti i sačuvati ovu drevnu vještinu i neumorno radi sa suprugom kako bi tradicija ostala živa.

"Moja ljubav prema grnčarstvu je vrlo slučajna i mogu reći vrlo nepredvidljiiva, nikada nisam zamišljao da ću se ovim baviti, niko u našoj porodici se nije bavio ovim stoljetnim zanatom", rekao je Stančev, koji se odlučio posvetiti grnčarstvu prije gotovo dvije decenije.

Ljubav prema zanatu otkrio je u radionici pokojnog majstora iz Velesa, gdje je prvi put osjetio "magiju" keramike.

Od tada se, zajedno sa suprugom, posvetio učenju i prenošenju zanata.

Danas njihova radionica proizvodi razne proizvode, od suvenira i upotrebne keramike, do ukrasnih predmeta za dvorišta.

- Proces učenja je težak -

Grnčarstvo je poznato po dugom i mukotrpnom procesu, od vađenja i obrade gline, do oblikovanja i višestrukog pečenja.

"To je zanat koji je najteži za naučiti i raditi. Proces je dug, cijelo vrijeme ste izloženi fizičkom naporu", kaže Stančev.

Dodaje da ste stalno nesigurni, jer postoji rizik da se proizvod iskrivi ili pukne tokom pečenja ili sušenja.

- Grnčarstvo s Velesa kao temelj kuće -

Iako je Veles nekada bio centar keramike u Sjevernoj Makedoniji, danas je situacija alarmantna. U gradu postoje samo tri majstora, a u cijeloj zemlji jedva desetak. Prema Stančevim riječima, mladi ljudi gotovo da nisu zainteresovani za učenje zanata.

"Za 17 godina mog postojanja u radionici, nijedna mlada osoba nije došla da pita, da se zainteresuje za ovaj zanat", rekao je.

Kaže da je njihova radionica uvijek otvorena za one koji žele da nauče zanat, jer će bez nasljednika ova tradicija nestati.

"Borit ćemo se dok god postoji da ovaj zanat opstane i prenese se budućim generacijama, jer je grnčarstvo sa Velesa kao temelj kuće. Kuća ne vrijedi ništa ako nema čvrst temelj", rekao je Stančev.

Historija dokazuje da je Veles poznat po grnčarstvu još od 19. vijeka, kada je grad imao oko 40 grnčarskih radionica.

Posebno važnu ulogu u razvoju ovog zanata imala je porodica Levkov, koja je u to vrijeme otvorila fabriku umjetničke keramike i izvozila proizvode širom Evrope.

Danas se dokazi o njihovom zanatstvu mogu naći u arhitektonskim ukrasima u gradovima poput Zagreba.

Stančev je također predsjednik građanske organizacije "Razboj" (Radni stan) iz Velesa, koja već dvije decenije radi na promociji tradicionalnih zanata.

Radionice, iako kratkotrajne, imaju za cilj da pobude znatiželju kod mladih.

Uprkos izazovima, uvjeren je da grnčarstvo ima potencijal da opstane ako se uloži trud i kreativnost.

"Čak i da sada ima 20 grnčara, čini mi se da bi bilo posla za sve", kaže on, šaljući poruku da ova višestoljetna vještina zaslužuje novi život i priznanje.