Kanyshai Butun
16. oktobar 2026.•Ažuriranje: 16. oktobar 2026.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je u petak da američko-izraelski rat protiv Irana nanosi ozbiljnu štetu ekosistemima zemlje i pozvao na međunarodne mehanizme za zaštitu biodiverziteta, prenosi armenska novinska agencija Armenpress.
Obraćajući se na Samitu lidera COP17 u jermenskoj prijestolnici Jerevanu, Pezeshkian je upozorio na razorne ekološke posljedice rata, rekavši da vojna agresija prijeti biodiverzitetu, prirodnim resursima i budućim generacijama.
Rekao je da ratovi uništavaju šume, plodno zemljište, močvare i vodene resurse, dok oružje ispušta opasne hemikalije i teške metale u životnu sredinu.
"Uništavanje prirodne sredine je direktna posljedica rata. Ovo pitanje predstavlja ozbiljnu prijetnju dobrobiti budućih generacija u našem regionu, uključujući Iran. Posljedice vojne agresije na životnu sredinu zahtijevaju hitne mjere sigurnosti od međunarodne zajednice", rekao je on.
U međuvremenu, kazahstanski predsjednik Kasym-Jomart Tokayev pozvao je da se ekološke obaveze pretoče u praktične rezultate, upozoravajući da dezertifikacija i nestašica vode prijete održivom razvoju i globalnoj stabilnosti.
Naglasio je da ekološka pitanja moraju imati prednost nad političkim razlikama i da odluke moraju dovesti do praktičnih rezultata.
"Za milione ljudi nestašica vode i degradirano zemljište već su postali svakodnevna stvarnost. Najteža posljedica je da se ovaj proces proteže izvan granica, podriva održivi razvoj i prijeti globalnoj stabilnosti", rekao je Tokayev.
Predsjednik Kirgistana Sadyr Japarov je na sličan način pozvao na rješavanje globalnih izazova jačanjem međunarodne saradnje i zajedničkim naporima svih država.
Ponovo je potvrdio podršku svoje zemlje inicijativi Jermenije za uspostavljanje Jerevanske platforme o planinskim i slatkovodnim ekosistemima, izražavajući spremnost da se aktivno uključi u njen rad.
Jermenija predsjedava COP17, koja se održava u Jerevanu od 19. do 30. oktobra, okupljajući delegacije vlade, međunarodne organizacije i predstavnike civilnog društva kako bi procijenili napredak u očuvanju biodiverziteta i razgovarali o daljim akcijama.
