Riyaz Khaliq Khaliq
02 August 2022•Ažuriranje: 02 August 2022
Uprkos nizu upozorenja iz Kine, uključujući vojnu akciju, avion u kojem se nalazila predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi sletio je u utorak na Tajvan iz Malezije, javlja Anadolu Agency (AA).
Pelosi je dočekao tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu na aerodromu Taipei Songshan.
Dva hotela su rezervisana za delegaciju američkih zvaničnika.
Njena posjeta je uslijedila nakon što je zvanični Peking pozvao visoku američku zvaničnicu Pelosi da odustane od putovanja, koje nije bilo na zvaničnom dnevnom redu njene turneje po Aziji.
Pelosi je posjetila Singapur u ponedjeljak, prije nego što je nastavila put u Maleziju. Planirano je da u sklopu turneje još posjeti Južnu Koreju i Japan.
Kineski državni mediji objavili su ranije danas da borbeni avioni Su-35 prelaze Tajvanski tjesnac, ne navodeći svrhu njihova leta.
Najviša zgrada na Tajvanu, Taipei 1010, osvijetljena je u znak dobrodošlice Pelosi.
"Hvala prijateljima demokratije koji pružaju podršku Tajvanu", glasile su poruke na zgradi.
Pelosi je prva predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa koja je posjetila Tajvan u posljednjih 25 godina.
Newt Gingrich je 1997. bio posljednji čelnik američkog Predstavničkog doma koji je posjetio ostrvo, koje insistira na svojoj nezavisnosti od 1949. godine.
Očekuje se da će se sastati s predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen i tajvanskim zastupnicima.
Peking je prethodno upozorio da njihova vojska "neće sjediti skrštenih ruku" ako su ugroženi njen "suverenitet i teritorijalni integritet".
Prošle sedmice, kineski predsjednik Xi Jinping poručio je američkom lideru Joeu Bidenu da se "ne igra vatrom" oko Tajvana.
Peking vidi zvanični američki kontakt s Tajvanom kao neprihvatljivo ohrabrenje da svoju decenijama staru de facto nezavisnost učini trajnom.
Tajvan i Kina su se podijelili 1949. godine nakon što su komunisti pobijedili u građanskom ratu na kopnu. Obje strane kažu da su jedna zemlja, ali se ne slažu oko toga koja vlada ima pravo na nacionalno vodstvo na Tajvanu. Peking i Taipei nemaju zvanične odnose, ali su povezani milijardama dolara trgovine i investicija.
Sjedinjene Američke Države su promijenile diplomatsko priznanje iz Tajpeja u Peking 1979. godine, ali održavaju neformalne odnose s Tajvanom. Washington je prema saveznom zakonu obavezan da se pobrine da vlada Tajvana ima sredstva da se brani.
