Kuleba: Ruski napadi slični onima iz 1941. godine

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmytro Kuleba rekao je da ga ruski raketni napadi na glavni grad Kijev podsjećaju na život pod nacističkom Njemačkom, javlja Anadolu Agency (AA).

"Užasni ruski raketni udari na Kijev. Posljednji put ovako nešto je naš glavni grad doživio 1941. godine kada ga je napala nacistička Njemačka", napisao je Kuleba na društvenoj mreži Twitter.

Poručio je da je "Ukrajina pobijedila to zlo i pobijedit će i ovo".

"Zaustavite Putina. Izolujte Rusiju. Raskinite sve veze", dodao je Kuleba.

U Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, rano jutros oglasile su se sirene za uzbunu.

U 7.05 sati po lokalnom vremenu oglasile su se sirene na dvije minute.

Nakon eksplozije u 4.20 sati uslijedile su nove uzastopne eksplozije. Pored toga, nove eksplozije odjeknule su u 6.17 i 6.42 sati.

Lokalni zvaničnik saopćio je kako je usljed dejstva raketa tokom ruske vojne operacije u Kijevu nastala šteta na stambenim objektima, a da je ranjeno osmero civila.

Ukrajinska vojska saopćila je kako kako ima kontrolu nad vojnim aerodromom Gostomel u Kijevu, kojeg su pokušale zauzeti ruske jedinice.

Generalštab ukrajinske vojske saopćio je najnovije informacije o napadu Rusije na Ukrajinu.

Navedeno je kako su ukrajinske snage odbrane tokom noći pružale otpor ruskim jedinicama.

Rečeno je kako su ruske jedinice izvele zračne napade u gradu Kropivnicki, a nad gradovima Vilkovo i Tiraspol letjeli su ruski helikopteri.

Ukrajinske jedinice raspoređene su u naseljima Dymer i Ivankov, a navedeno je kako je srušen i most na rijeci na tom području.

Istaknuto je kako drže kontrolu nad aerodromom i da ukrajinska vojska čuva nebo iznad Kijeva. U jutarnjim satima sistem protivzračne odbrane spriječio je raketne napade na glavni grad.

Rusija je rano u četvrtak pokrenula vojnu operaciju u Ukrajini.

Nakon događaja na Trgu Majdan u Kijevu u Ukrajini 2014. godine na vlast došla je prozapadna vlada, a tadašnji predsjednik Viktor Janukovič pobjegao je iz države. Rusija je tada nezakonito anektirala Krim. Separatisti su proglasili takozvane uprave u oblastima Donjeck i Lugansk, gdje većinski živi stanovništvo koje je ruskog porijekla. Potom su izbili krvavi sukobi između proruskih separatističkih snaga i ukrajinske vojske.

Sporazumi u Minsku potpisani su 2014. i 2015. godine uz posredovanje zapadnih sila. Međutim, kršenja primirja su nastavljena. Do februara, u sukobima je poginulo oko 14.000 osoba.

Rusija je skrenula pažnju javnosti tako što je krajem 2021. godine počela da raspoređuje desetine hiljada vojnika na granici sa Ukrajinom. Sjedinjene Američke Države su tvrdile da se Rusija sprema za invaziju, ali je zvanična Moskva to uporno negirala. Dok su zapadne zemlje prijetile Rusiji sankcijama, moskovska administracija je priznala separatističke vlasti u Donbasu i 24. februara pokrenula vojnu operaciju na teritoriji Ukrajine.

Ruski lider Vladimir Putin pozvao je ukrajinsku vojsku da položi oružje, tvrdeći da je cilj Moskve "zaštititi ljude koji su bili izloženi genocidu od strane Kijeva i očistiti Ukrajinu od nacizma i militarizma".