Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan završio je u srijedu četverodnevnu posjetu SAD-u, javlja Anadolu.
Erdogan je u nedjelju stigao u New York kako bi se obratio na 81. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.
Predsjednika i prvu damu Emine Erdogan na Međunarodnom aerodromu "John F. Kennedy" dočekali su stalni predstavnik Turske pri UN-u, ambasador Ahmet Yildiz, ambasador Turske u SAD-u Sedat Onal i generalni konzul Turske u New Yorku Muhittin Ahmet Yazal.
U ponedjeljak se Erdogan sastao sa vijetnamskim kolegom To Lamom u Turskoj kući, odnosno "Turkevi" centru, gdje su razgovarali o bilateralnim odnosima, kao i regionalnim i globalnim pitanjima.
Pozdravljajući pozitivan odgovor Vijetnama na prijedlog Turske da se bilateralni odnosi podignu na nivo strateškog partnerstva, Erdogan je rekao da Ankara radi na daljem proširenju saradnje s Vijetnamom u mnogim oblastima, posebno u oblasti investicija, trgovine i odbrambene industrije.
Erdogan se sastao i s Mohamedom al-Menfijem, predsjedavajućim Libijskog predsjedničkog vijeća, u Turskoj kući.
Razgovarajući o bilateralnim odnosima između Turske i Libije i regionalnim pitanjima, naglasio je da Turska nastavlja svoje napore da očuva stabilnost u Libiji.
Kuvajtski prestolonasljednik Sheikh Sabah Khaled Al-Hamad Al-Sabah također je bio među liderima s kojima se Erdogan sastao u ponedjeljak u Turskoj kući, gdje su razgovarali o bilateralnim vezama i regionalnom razvoju.
Erdogan je primio i premijera Kosova Albina Kurtija u Turskoj kući, gdje je turski predsjednik potvrdio da će se podrška Turske Kosovu u postizanju njegovog "zasluženog mjesta" u međunarodnoj zajednici nastaviti, dodajući da Turska također podržava dijalog među balkanskim zemljama.
Turski predsjednik je održao i sastanak iza zatvorenih vrata s libanskim premijerom Nawafom Salamom na istom mjestu, rekavši da Turska ulaže napore da postigne trajni mir i stabilnost u Libanu i naglasivši potrebu za međunarodnom inicijativom koja bi zamijenila Privremene snage Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL).
Sastao se i s gruzijskim premijerom Iraklijem Kobakhidzeom. Na dnevnom redu bili su bilateralni odnosi, kao i regionalna i globalna pitanja, a Erdogan je istakao važnost održive solidarnosti između dvije zemlje na međunarodnom nivou, dodajući da bi najefikasnije korištenje mehanizama saradnje Turske, Gruzije i Azerbejdžana također koristilo tim zemljama.
Erdogan je u ponedjeljak održao govor na događaju "100 godina prijateljstva: Turska - Sjedinjene Američke Države".
"Sukobi, ratovi i krize s kojima se suočavamo u našoj regiji i širom svijeta zahtijevaju od Turske i Sjedinjenih Američkih Država da održavaju bliski dijalog", rekao je, dodajući da dvije zemlje postižu "povoljne ishode" po brojnim pitanjima s globalnim implikacijama, posebno na Bliskom istoku, kao i u Africi i Aziji.
Ankara je odlučna da održi i intenzivira svoje napore u narednom periodu, dodao je.
"U ovom trenutku, želio bih naglasiti: Nikada ne možemo razmatrati naš strateški odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama odvojeno od naših ekonomskih i trgovinskih veza, niti to činimo."
Uprkos globalnim ekonomskim i političkim fluktuacijama, Erdogan je rekao da se obim bilateralne trgovine udvostručio u posljednjih deset godina.
"Naša bilateralna trgovina, koja je premašila 38 milijardi dolara (33,3 milijarde eura) u 2025. godini, dostigla je 28 milijardi dolara (24,5 milijardi eura) u prvih osam mjeseci ove godine. Čini se da ćemo do kraja godine premašiti brojku iz 2025. godine, dostigavši 40 milijardi dolara (35,1 milijardu eura). Smatram da je cilj trgovine od 100 milijardi dolara (87,6 milijardi eura) koji smo postavili zajedno s (američkim) predsjednikom (Donaldom) Trumpom vrlo realističan i ostvariv.“
Također je rekao da je Turska spremna za daljnju saradnju sa SAD-om u oblastima energetike, uključujući nuklearni i tečni prirodni plin (LNG), civilno zrakoplovstvo i naprednu tehnologiju.
"Obavezno je unaprijediti obrambenu industriju, koja je tradicionalno jedno od najjačih područja našeg partnerstva, kako bilateralno tako i unutar NATO-a", rekao je.
Erdogan je u utorak pozvao zemlje koje još uvijek nisu priznale državu Palestinu da preispitaju svoj stav.
Obraćajući se na 81. zasjedanju Generalne skupštine, rekao je da odsustvo palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa iz sale skupštine predstavlja nepravdu prema Palestincima koja "ranjava savjest".
"Želim ponoviti da ćemo, iako gospodin Abbas ne može biti ovdje lično prisutan, baš kao i prošle godine, nastaviti biti glas slobodne i suverene države Palestine i s ove govornice svijetu prenositi priču o borbi palestinskog naroda. Ovim putem još jednom pozivam sve zemlje koje još uvijek nisu priznale državu Palestinu da preispitaju svoju odluku", rekao je.
Osvrćući se na Pojas Gaze, Erdogan je rekao da je u protekle tri godine 74.000 Palestinaca stradalo uslijed izraelskog "državnog terorizma".
"Gaza danas nije samo najveće groblje djece u svijetu. To je i teritorija s najvećim brojem djece s amputiranim udovima na svijetu. Gaza je najnehumaniji i najsramotniji koncentracioni logor našeg vremena", naglasio je.
Erdogan je pozvao zemlje da "izvrše veći pritisak" na Izrael radi obnove Gaze "bez odlaganja".
Turski predsjednik je ponovio poziv da se Vijeće sigurnosti UN-a mora "apsolutno" reformisati u skladu s principom da je "svijet veći od pet".
Nakon govora, Erdogan se sastao sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom. Tokom sastanka, Erdogan je istakao da su blisko sarađivali s Guterresom – čiji se mandat bliži kraju – na širokom spektru pitanja koja se tiču globalnog mira i sigurnosti.
Erdogan se sastao i sa katarskim emirom, šeikom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem. Tokom sastanka, Erdogan je rekao da Izrael i dalje izbjegava poduzimanje koraka ka miru u Gazi te da je važno da međunarodna zajednica izvrši "snažan pritisak" kako bi se zaustavila izraelska agresija u regiji.
Turski lider je održao prvi sastanak licem u lice sa novoizabranim premijerom Velike Britanije Andyjem Burnhamom u sjedištu UN-a, gdje su razgovarali o bilateralnim odnosima, kao i o regionalnim i globalnim pitanjima. Erdogan je izjavio da odnosi između Turske i Velike Britanije jačaju na svim poljima te da vjeruje kako će se saradnja dodatno unaprijediti kroz korake koji će se poduzeti u mnogim oblastima, posebno u odbrambenoj industriji i trgovini.
Erdogan se odvojeno sastao i sa japanskom premijerkom Sanae Takaichi, poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim, premijerom Bangladeša Tariqueom Rahmanom i predsjednikom Senegala Bassirouom Diomayeom Fayeom kako bi razgovarali o bilateralnim odnosima, kao i o regionalnim i globalnim pitanjima.
Američki predsjednik Donald Trump sastao se sa Erdoganom i liderima zemalja članica Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC) u sjedištu UN-a.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Turske, kao i lideri ili ministri vanjskih poslova zemalja članica GCC-a – Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Katara, Bahreina, Kuvajta i Omana – te Egipta, Sirije, Iraka i Libana.
Trump je podsjetio da se sastao sa predstavnicima zemalja iz regije na marginama skupa UN-a prije godinu dana, kada su poduzeli važne korake u vezi s Gazom i radili na okončanju krize u regiji.
Obraćajući se Erdoganu dok je govorio o tom procesu, rekao je:
"Prije tačno godinu dana, mnogi od nas su se sastali ovdje, na marginama Ujedinjenih nacija, kako bismo razgovarali o tome kako okončati krvavi rat u Gazi. Ovdje su bili gotovo isti ljudi, uključujući i mog prijatelja iz Turske, koji je tu pored mene. On je čvrst igrač. Nemojte se s njim šaliti. Fantastičan je čovjek."
Trump je izjavio da su lideri okupljeni za stolom naporno radili na zaustavljanju krvoprolića u Gazi te da su te zemlje sada spremne dati značajan doprinos obnovi te enklave.
Erdogan je kasnije u utorak prisustvovao prijemu koji je Trump priredio u čast delegata Generalne skupštine UN-a.
U srijedu, obraćajući se sastanku s predstavnicima tursko-američke poslovne zajednice u New Yorku, Erdogan je rekao:
"Kako se približavamo 100. godišnjici naših diplomatskih odnosa, naša strateška saradnja sa SAD-om se razvija u svim oblastima."
Izražavajući uvjerenje da će 2027. biti jača godina u smislu dezinflacije, Erdogan je skrenuo pažnju na izuzetno pozitivnu situaciju u fiskalnoj disciplini i dodao da je strukturna transformacija stavljena u središte programa, jer je efikasnost ono što je zapravo važno.
"Želimo da odrazimo harmoniju koju smo postigli u našim političkim odnosima, kao i u našim ekonomskim i trgovinskim vezama. U stvari, posjedujemo vrlo značajan potencijal u tom pogledu. Zajedničkim naporima nedavno smo zaključili važne sporazume u energetici, avijaciji i drugim kritičnim sektorima", rekao je.
Naglašavajući da je SAD glavni dobavljač LNG-a za Tursku, Erdogan je rekao da Ankara ima za cilj proširiti ovu saradnju na cijelo energetsko područje, uključujući nuklearnu energiju.
Turska će biti domaćin Konferencije UN-a o klimatskim promjenama, ili COP31, u Antaliji od 9. do 20. novembra, a u toku su napori da se samit pretvori u događaj na kojem se odluke o klimatskim promjenama pretvore u djela, rekao je Erdogan u srijedu.
Erdogan je dao ove komentare na sastanku na visokom nivou o klimi koji je sazvao Guterres.
"Prošle godine, sjetit ćete se, ovdje sam izjavio da se Turska kandidovala za domaćina COP31. Ove godine ćemo COP31 održati u Antaliji od 9. do 20. novembra 2026. godine", rekao je.
Rekao je da Turska radi na tome da se skup fokusira na provedbu odluka donesenih o klimatskim promjenama.
"Svaki prijedlog koji ne uskladi naše klimatske ciljeve sa socijalnim i ekonomskim realnostima bit će osuđen na propast. Koraci usmjereni na povećanje prosperiteta zemalja moraju se oblikovati u skladu s njihovim vlastitim okolnostima, mogućnostima i razvojnim prioritetima. S obzirom na stalne nejednakosti u pristupu finansiranju i tehnologiji, nije realno očekivati da će sve zemlje napredovati istim tempom."
"Možemo učiniti poštenu tranziciju trajnom u mjeri u kojoj uspijemo njegovati snažnu vezu između klimatskih ciljeva i razvoja i prosperiteta", rekao je.
Erdogan se sastao sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Turskoj kući kako bi razgovarali o bilateralnim odnosima, ratu između Rusije i Ukrajine i regionalnom razvoju.
Tokom sastanka, rekao je da je Turska uvijek spremna učiniti sve što je u njenoj moći kako bi osigurala da se rat završi trajnim mirom i da će se nastaviti napori za revitalizaciju direktnih pregovora.
Erdogan je naglasio potrebu za poduzimanjem koraka kako bi se osigurala sigurnost plovidbe u Crnom moru, rekavši da ne može biti opravdanja za napade na komercijalne brodove.
Turski predsjednik je rekao Zelenskom da je potrebno poduzeti korake u vezi sa sigurnošću plovidbe u Crnom moru, da su napadi na komercijalne brodove "neopravdani" i da Turska očekuje odgovorno ponašanje od uključenih strana.
Erdogan je rekao da će Ankara nastaviti napore za jačanje odnosa s Ukrajinom, naglašavajući da bi povećana saradnja u oblastima koje uključuju energetiku, rudarstvo i odbrambenu industriju koristila za obje zemlje.
Erdogan i irački premijer Ali al-Zaidi dogovorili su se u srijedu, tokom sastanka u New Yorku, o produbljivanju sigurnosne saradnje između Ankare i Bagdada.
"U tom kontekstu, dogovorili su se o potpunoj obnovi državne vlasti u Sinjaru i uklanjanju prisustva ilegalnih stranih naoružanih elemenata. S obzirom na napredak postignut ovim sigurnosnim mjerama koje provodi Irak, turske snage će postepeno predati bazu Bashiqa-Zilkan saveznoj vladi Iraka, u skladu s dogovorenim mehanizmom i vremenskim okvirom", navodi se u zajedničkoj izjavi.
Strane su postigle i konsenzus o proširenju bilateralne trgovine i investicija, osiguravanju hitne provedbe potpisanih sporazuma i ubrzanju zajedničkih strateških projekata, posebno projekta "Put razvoja" (Development Road Project).
Erdogan je u "Turskoj kući" (Turkish House) primio i armenskog premijera Nikola Pashinyana, s kojim je razgovarao o kontaktima između Turske i Armenije, kao i o regionalnim i globalnim pitanjima.
Navodeći da Turska podržava proces normalizacije odnosa s Armenijom u oblastima bilateralne trgovine i transporta, Erdogan je naglasio važnost održavanja pozitivnog zamaha u bilateralnim odnosima.
Izrazio je zadovoljstvo Turske zbog uzajamnih koraka koje Azerbejdžan i Armenija poduzimaju u mirovnom procesu.
Obraćajući se u srijedu skupu Turaka i pripadnika bratskih zajednica u New Yorku, Erdogan je rekao da bi muslimanima trebalo omogućiti integraciju u društva u kojima žive, bez očekivanja da se odreknu svog jezika, kulture ili korijena.
"Nažalost, postoje problemi u mnogim dijelovima svijeta, posebno u Evropi. Od muslimana se očekuje ne integracija, već asimilacija. Mi kažemo 'da' integraciji, a 'ne' svakom obliku asimilacije", rekao je Erdogan.
Pozvao je na snažniju zastupljenost Amerikanaca turskog porijekla u politici, biznisu, akademskoj zajednici, kulturi i umjetnosti, ističući da bi se pojedinačna postignuća trebala razviti u snažne institucije i trajne strukture koje se mogu prenositi s generacije na generaciju.
Erdogan je rekao da snažnije zajednice mogu pomoći u borbi protiv antimuslimanskih stavova, ksenofobije i diskriminacije.
Osvrnuo se i na predstojeće međuizbore u SAD-u, pozivajući građane da iskoriste svoja demokratska prava i da se njihov glas čuje.
"Pozivam sve naše građane da iskoriste svoja demokratska prava na predstojećim međuizborima. Veoma je, veoma važno da svoju volju na biralištima iskažete na najvišem nivou", rekao je on.
news_share_descriptionsubscription_contact
contact_the_ombudsman
is_there_an_error_in_this_story
