U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) od početka kampanje vakcinacije do sada je prvom dozom vakcina protiv koronavirusa vakcinisano oko 380.000 građana, drugu dozu primilo je oko 317.000, a treću oko 56.000 osoba.
"Ukoliko to preračunamo u procentima, i ukoliko računamo odraslo stanovništvo RS-a radio se o procentu od oko 40 posto osoba koje su ušle u sam proces vakcinacije. Moram istaći da u ovaj broj ne ulaze osobe koje su vakcinisane van teritorije RS jer još uvijek nemamo potpuno ažuriranu evidenciju tako da se taj broj približava oko 50 posto našeg stanovništva koje je kompletno vakcinisano", izjavila je Jelena Đaković Dević, epidemiolog u Institut za javno zdravstvo Republike Srpske za Anadolu Agency (AA).
Najviše vakcinisanih je u starosnoj grupi od 65 i više godina, jer je starije stanovništvo pažljivo pratilo i slušalo savjete i preporuke epidemiologa. Iza te grupe je radno sposobno stanovništvo, a najmanje vakcinisanih je među djecom i mlađom populacijom.
U RS-u građanima su na raspolaganju sve vrste vakcina rađenih različitim tehnologijama, RNK, vektorske i inktivisane vakcine. Građani mogu birati između vakcina Pfizer/BioNTech, Moderna, Sinopharm, Sinovac i Sputnik.
Jelena Đaković Dević je istakla da nisu zadovoljni brojkama, obuhvatom naročito ukoliko se poredi sa podacima većine evropskih zemalja.
"Trenutni epidemiološki trenutak uvijek utiče na sam interes stanovništva. Na početku je taj interes zaista bio zadovoljavajući, bili smo zadovoljni prvih mjeseci kako se građani odazivaju na vakcinaciju. Međutim, vremenom je taj odziv bivao sve manji i manji. U ovom trenutku zaista imamo mnogo više građana koji dolaze na buster dozu nego na prvu. Sigurno je da trenutni epidemiološki trenutak na to utiče. U tom trenutku imamo pogoršanu epidemiološku situaciju, veliki broj ljudi koji su izolaciji odnosno koji su zaraženi, veliki broj ljudi koji su u karantinu i sigurno će dalji tok epidemije uticati na to", rekla je ona.
Smatra da je za trenutnu situaciju jedan od razloga i nepovjerenje koje se kod određenog broja građana javlja usljed zaražavanja određenog broja vakcinisanih osoba u ovom talasu.
Prema njenim riječima trenutni naučni podaci govore da varijanta koronavirusa omikron u izvjesnom stepenu zaobilazi imunitet kako vakcinisanih tako i osoba koje prebolile samu infekciju.
"Efikasnost vakcina u izvjesnom stepenu je smanjena protiv zaražavanja samim virusom, međutim, i dalje ta zaštita, efikasnost vakcine, pogotovo sa davanjem buster doze ostaje visoka protiv dobivanja teže kliničke forme bolesti pogotovo protiv smrtnog ishoda", naglasila je ona.
Govoreći o varijanti omikron istakla je da podaci sa terena govore da je veliki broj osoba ima blažu kliničku formu, ukoliko se to poredi sa kliničkim slikama koje su bile sa drugim sojevima virusa.
"Međutim, naši podaci govore o postepenom porastu hospitalizacije. Ti brojevi na bolničkom sektoru ne rastu tempom kojim raste broj novooboljelih u populaciji", rekla je Jelena Đaković Dević.
Dodala je da ova varijanta virusa u ovom talasu u većini slučajeva izaziva blagu kliničku sliku, međutim ovaj virusi dalje može izazvati teže kliničke forme kod osoba koje su inače rizične, kao što su starije osobe, osobe sa komorbiditetima.
"S druge strane mi u cirkulaciji u izvjesnom stepenu imamo i dalje i delta soj, tako da ne možemo biti sigurni da je omikron dominantan u cirkulaciji", rekla je ona.
Govoreći o procesu vakcinacije rekla je da je teško predvidjeti kakav će biti interes stanovništva. U skladu sa trenutnim tempom i dinamikom nemaju velika očekivanja da bi se tempo mogao ubrzati u značajnom stepenu.
"Ostajemo posvećeni ovom procesu jer imamo jasne naučne podatke koji govore u prilog tome da nevakcinisane osobe i dalje češće obolijevaju u odnosu na vakcinisane i ako se zaraze vakcinisane osobe dobijaju mnogo blaže kliničke forme bolesti. Imaju mnogo manje šanse da razviju težu klinički formu bolesti i da se desi smrtni ishod", kazala je Jelena Đaković Dević.
Epidemiolozi iz Insituta za javno zdravstvo RS-a svaku priliku koriste da građane pozovu da se vakcinišu.
"To je jedan od načina da zaštite svoje zdravlje, zdravlje vaših bližnjih. Uz vakcinaciju i primjenu svih epidemioloških mjera zaista možemo na jedini način u ovo trenutku bezbolno prebroditi ovaj epidemiološki trenutak", dodala je ona.
Kada su u pitanju građani i dalje postoje građani koji ne želi da se vakcinišu. Među njima je i Nada Milojević iz naselja Zalužani kod Banjaluke.
"Neću se vakcinisati, pošto čujem svašta da se priča, ovo i ono. Ne namjeravam se vakcinisati", kaže Nada.
Kaže da joj to do sada nije predstavljalo nikakav problem, nigdje ne putuje djeca joj dolaze, pa smatra da nema razloga da se uopšte vakciniše. Od početka pandemije koronavirusa kaže da nije imala nikakve simptome COVID-a.
"Ništa, niti sam bila prehlađena, ništa baš, super se osjećam", dodala Milojević.
Za razliku od nje Desimir Kalaba iz Banjaluke se vakcinisao, a primio je dvije doze vakcine. Nastaviće sa vakcinacijom dok god to bude potrebno.
"Razmišljam, kad bude vrijeme pa ću i treću primiti", kaže Kalaba.
U prethodnom periodu nije imao nikakvih problema sa zdravljem, pa smatra da ga je vakcina zaštitila. Njegovo mišljenje je da bi svi trebalo da se vakcinišu.
"Poruka je da treba da se vakcinišu, radi zdravlja radi svih nas, i sebe i drugih".
Stanko Gajić iz Banjaluke takođe je vakcinisan sa dvije doze vakcine protiv koronavirusa. U prethodnom periodu nije imao nikakve simptome zaraze, a smatra da je zaštićenijih od onih koji ne žele da se vakcinišu.
"Mislim da jesam, sada sam išao na testiranje, radim na poslu, noćne smjene, imao sam neku temperaturu ali mislim da je to grip", kaže Gajić.
Smatra da oni koji ne žele da se vakcinišu griješe.
"Ako se većina vakciniše, što ne bi i ostali, to treba. Došlo je vrijeme da tako živimo i da mora biti tako", rekao je Gajić.
U aprilu bi Gajić trebalo da primi treću dozu vakcine, a već sada siguran je da će i ovu dozu na vrijeme otići primiti kako bi zaštitio sebe i druge.
